☕ šumeče tablete

Po moje so vitamini že ok, milijon taužn umetnih sladil ki jih not dajo pa zagotovo ne.

jaz jemljem Mg in multivitaminske v Mullerju - njihovo znamko. Pa ko se počutm bolj tako tako vzamem multi, pa mi odgovorja. Ali pa ko dosti hodim in sem utrujena vzamem Mg pa je tud uredu. Sam dvomi so pa vedno pri takih stvareh kolk je to res to.

Šumeče tablete so šumeče z dodatki. Nič slabega, ča dodatno poješ kak kos kovine vitamina ali kamna.

Kalci in magnezij tablete so kar OK, vitamina C pa lahko dovolj dobis z agrumi.
Jaz sem jemala Vit B- kompleks in lecitin, proti spomladanski utrujenosti

saj res b komplex moram pa tud začet jemat. Saphire mi poveš kateri so dobri probiotiki

zakja je pa B-komplex dober?

Redna ko ga prvič ehmmmm, rečeš AAAAAAAAAA no jutr bova pa B uzela in če ni jutr, dobiš B kompleks

bkomplex je dober za živce, nohte, lase ......

Nekje sem brala (se mi zdi), da je pravzaprav magnezij celo bolj priporočljivo jemati kot kalcij. To drži?

U grupu vitamina B – kompleksa spadaju: vitamin B1 (tiamin) vitamin B2 (riboflavin, vitamin G) vitamin B3 (niacin, vitamin P) vitamin B5 (pantotenska kiselina) vitamin B6 (piridoksin) vitamin B7 (biotin, vitamin H) vitamin B9 (folna kiselina, vitamin M) vitamin B12 (kobalamin) Vitamin B1 Važan je u metabolizmu ugljikohidrata, za normalno funkcioniranje membrane neurona, pri neuromuskularnom prijenosu, te omogućuje normalan tek. Također pomaže sportašima pri prevenciji umora, te raznih stanja uzrokovanih naprezanjem. Služi za poboljšanje koncentracije i bolje iskorištenje mentalnih sposobnosti. Nedostatak ovog vitamina uzrokuje bolest beri – beri, koja se očituje u poremećajima središnjeg živčanog sustava i slabosti mišića. Nekada je bila proširena na Dalekom Istoku jer su ljudi konzumirali samo oljuštenu rižu. Danas je rijetka, ali je u razvijenim zemljama uzrokuje alkoholizam. Preporučeni dnevni unos je 0,9 – 1,5 mg tiamina za muškarce, te 0,8 – 1,1 mg za žene. Dnevno se u tijelo apsorbira oko 1 mg. Višak se izlučuje. Izvori tiamina su : proizvodi od cjelovitih žitarica, sjemenke suncokreta, mahunarke, svinjetina. Mahunarke Osjetljiv je na dugo kuhanje, može se očuvati pri kuhanju na pari, a također je stabilan u smrznutoj hrani. Vitamin B2 Nazivaju ga i faktorom disanja stanica. Uključen je u metabolizam svih makronutrijenata. Ima ključnu ulogu u konverziji aminokiselina i masti u ATP odnosno u pogonsku energiju te u aktiviranju vitamina B-6 i folne kiseline. Upravo zbog toga, sportaši ga trebaju u povećanim količinama. Sudjeluje kao koenzim u oksidativno – redukcijskim reakcijama u tijelu. Manjak utječe na zdravlje kože i sluznica, rožnice oka te živčanih ovojnica. Pojavljuju se ispucali i crveni uglovi usana, upala kapaka, preosjetljivost na svjetlo, crvenilo rožnice, glositis (bolan, gladak i grimizno crven jezik). Preporučeni dnevni unos je 1,4 – 1,7 mg za muškarce, te 1,2 – 1,3 mg za žene. Najbogatiji izvori riboflavina su mlijeko i mliječni proizvodi te jetra. Slijede ih proizvodi od cjelovitog žita te tamnozeleno lisnato povrće (koje je glavni izvor riboflavina za vegane i one koji ne konzumiraju mlijeko). Mliječni proizvodi Do gubitka riboflavina dolazi kuhanjem te izlaganjem sunčevoj svjetlosti. Vitamin B3 Jedini se od vitamina B – kompleksa javlja u 2 oblika : kao nikotinska kiselina i njena sol – nikotinamid. Važan je dio koenzima potrebnih u metabolizmu glukoze, masti i alkohola. Također je jedinstven po tome što se u tijelu može sintetizirati iz aminokiseline triptofana (60 mg triptofana = 1 mg niacina). Nikotinska kiselina pomaže kod povišenog kolesterola i triglicerida, pri bolnim menstruacijama, kod akni, fotosenzitivnosti i još nekim sličnim stanjima. Nedostatak nikotinske kiseline dovodi do bolesti poznate pod imenom pelagra. Pelagra se često naziva 3D bolešću jer je obilježavaju dermatitis, dijareja i demencija. Javlja se često u osoba čija je prehrana siromašna proteinima, a to je najčešće u kroničnih alkoholičara. Ipak veće količine nikotinske kiseline, za razliku od nikotinamida, mogu biti toksične. Za ovaj vitamin nema strogo definirane preporučene dnevne doze, već se granice kreću od 15 – 20 mg. Najbogatiji izvori su gljive, šparoge i lisnato tamnozeleno povrće, te pivski kvasac, kikiriki, riba i meso. Šparoge Manje je podložan gubicima u odnosu na ostale vitamine B – kompleksa. Vitamin B5 Sastavni je dio koenzima A, koji je važan u metabolizmu svih triju makronutrijenata. Igra ulogu u sintezi kolesterola. Vrlo je rasprostranjen u prirodi, pa u pravilu nema potrebe za njegovom suplementacijom. Postoji u 2 oblika : čista pantotenska kiselina i njena sol kalcijev – pantotenat. Pantotenat pomaže reguliranju visokog sadržaja kolesterola i triglicerida u krvi, a čista pantotenska kiselina pomaže kod reumatoidnog artritisa i u prevenciji akni. Često preporučeni dnevni unos je 4 - 7 mg za odrasle i 3 - 4 mg za adolescente. Izvori su meso, riba (posebno losos), cjelovite žitarice te mahunarke. Losos i salata Gubici pri pripremi hrane mogu biti znatni jer je pantotenska kiselina termolabilna. Vitamin B6 Možemo reći najznačajniji vitamin u tijelu. Vrlo je važan za izgradnju aminokiselina i samim time i proteina. Ako znamo da proteini izgrađuju kompletan organizam (stanice i tkiva, hormone itd.), jasno nam je zašto ovaj vitamin ima tako važnu ulogu. S obzirom na svoje funkcije u organizmu, vitamin B-6 koristi se kod autizma, celijakije, depresije, visokog kolesterola, visokog homocisteina, bubrežnih kamenaca, astme, ateroskleroze, PMS-a, a preporučuje se kod aktivnih sportaša. Njegov je manjak vrlo rijedak, ali u slučaju da ipak do toga dođe, možemo ga prepoznati po oslabljenom imunitetu, oštećenjima kože i konfuziji. Deficit je moguć zbog malapsorpcije u crijevima koja je posljedica nekih bolesti. Preporučene dnevne količine za muškarce su 2.0 mg, a za žene 1.6 mg pri normalnoj ishrani. Glavni izvori su meso (posebice jetra i pureće meso), riba (tuna), jaja, mlijeko, krumpir, žitarice, špinat, te od voća banane, avokado i grožđice. Jaja Toplina uništava vitamin B6. Njegova bioraspoloživost iz životinjskih namirnica je veća nego iz namirnica biljnog podrijetla. Vitamin B7 Kosa i nokti zahtijevaju biotin za svoj rast i razvoj. Ipak njegova puno važnija uloga je u procesu glukoneogeneze (stvaranje glukoze iz laktat i aminokiselina), pri sintezi masnih kiselina te sintezi glikogena (skladišnog oblika glukoze). Njegov manjak je također rijedak, a u slučaju da se ipak dogodi prvi znak je opadanje kose, a slijedi ga crvenilo oko noktiju. Preporuka za biotin je 150 µg dnevno za odrasle osobe. Glavni izvori su cvjetača, mrkva, jetra, kikiriki, sir, banane i gljive. U ostalim namirnicama ima ga u manjim količinama nego u gore nabrojanima. Kikiriki Biotin se stvara i u crijevima pod utjecajem crijevne mikroflore. Vitamin B9 Važna je u sintezi nukleinskih kiselina, za rast i razvoj stanica i u održavanju normalne eritropoeze. Primjena folne kiseline primarno se veže uz trudnoću zbog njenog učinka na sprječavanje razvoja defekata neuralne cijevi djeteta. Pokazalo se da pored toga folna kiselina može pomoći kod celijakije, Crohnove bolesti te oboljenja zubnog mesa (gingivitisa). Deficit folne kiseline moguć je kod alkoholičara i kod žena koje dulje vrijeme koriste antibaby pilule. Kod takvih slučajeva dolazi do anemije, onemogućena je sinteza proteina i stanična dioba, te otežana regeneracija stanica probavnog sustava. Preporučene dnevne količine za odrasle iznose 150 - 200 µg folata. Sve žene koje su trudne ili to namjeravaju biti, trebale bi uzimati od 400 do 800 µg folne kiseline dnevno sa svrhom preveniranja malformacija u djece. Ostalim ženama preporučuje se 400 µg. Zanimljivo da je folna kiselina iz prirodnih izvora slabije iskoristiva od sintetske folne kiseline u gotovim preparatima. Folna kiselina toplo se preporučuje i svim starijim osobama. Glavni izvori su mahunarke, jetra, naranče, pšenične klice te od tamnozelenog lisnatog povrća posebno špinat i prokulica. Naranča Folna kiselina je osjetljiva na zagrijavanje i oksidaciju tijekom pripreme hrane. Vitamin B12 Ovaj vitamin je potreban gdje god se stanice množe. Sintetizira se u debelom crijevu, ali se tamo ne može apsorbirati pa se, poput ostalih, mora unositi hranom. Vitamin B12 s folata uklanja metilnu skupinu i na taj ga način aktivira, te se istovremeno ta metilna skupina veže na koenzim vitamina B12 te ga tako aktivira. Njegov nedostatak izaziva nastanak kroničnog umora, a stanje se bitno popravlja nakon suplementacije vitamina ili njegove injekcije. Dobro kontroliranim pokusom utvrđeno je da 2,5 - 5 mg cijanokobalamina svaka 2 do 3 dana može bitno popraviti stanje kroničnog umora kod 50 - 60% ispitanika. Također su zabilježeni uspjesi pri prevenciji Crohnove bolesti, depresije, visoke razine homocisteina, ateroskleroze, neplodnosti žena i hiperkolesterolemije. Nedostatak može dovesti do anemije i nekih neuroloških oštećenja, umora i preosjetljivosti kože. Preporučeni dnevni unos je 2,4 µg. Nalazimo ga gotovo isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla (meso, riba, mlijeko, jaja). Vegetarijanci – vegani su ugrožena skupina kada se govori o ovom vitaminu. Oni trebaju konzumirati vitaminom B12 obogaćeno sojino mlijeko, zamjene za meso ili ga pak nadoknaditi suplementima. Ovaj vitamin je poput i većine ostalih iz ove skupine osjetljiv na gubitke pri kuhanju, te također na zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici. Zaključak je da su svi vitamini neophodni za normalno funkcioniranje cijelog organizma, neovisno o tome koliko nam se preporučene količine činile male. http://www.fitness.com.hr/prehrana/nutricionizam/Sve-tajne-vitamina-B-kompleksa.aspx http://www.fitness.com.hr/prehrana/nutricionizam/Sve-tajne-vitamina-B-kompleksa.aspx

Probiotični jogurt in v manjš meri tudi navadni jogurt

Probiotični jogurt je eno izmed najbolj probiotično bogatih živil, še posebej, če je domač. Ko ga kupujete, nujno preberite oznake, ker lahko industrijski vsebujejo veliko koruznega sirupa ter umetnih sladil in ojačevalcev okusa. Tako predelani in obdelani probiotični jogurti so na koncu približno tako koristni za telo kot sladoled.

Tudi navadni jogurt je koristen za zdravo delovanje črevesje, probiotiki pa so prisotni v manjši meri in ne prehajajo v črevesje.

Kislo zelje ni bogato le s probiotiki, temveč tudi z vitamini A, B, E in C. Pomaga tudi lajšati simptome alergij.



Kefir je živilo, podobno jogurtu, bogato z mlečnokislinskimi in bifidus bakterijami, pa tudi z antioksidanti. Poiščite domač bio kefir in črevesje vam bo hvaležno!

Kumarice so odlično probiotično živilo. Če so domače, še toliko bolje, a tudi industrijske bodo imeli nekaj probiotične vrednosti.

Temna čokolada =probiotiki so pogosto dodani temni čokoladi z visokim odstotkom kakava. Preberite etiketo, ko jo kupujete!

Kombucha čaj =Ta probiotični čaj se uporablja že stoletja za dvigovanje energije, ohranjanje zdravega ravnovesja v telesu in celo pri izgubi telesne teže. Ni pa najboljša izbira za vse, na primer za ljudi, ki imajo težave s kandido.

sveže zmleto laneno seme dodajajte vsakršnjim jogustom, da si izboljšate prebavo in presnovo. Srečno.